BAŠĆANSKA PLOČA
Glagoljica je slavensko pismo nastalo stilizacijom grčke kurzive oko sredine 9. stoljeća.
Kao autor glagoljice spominje se najviše Sv. Ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik.
Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata. Pretpostavlja se da su se te osobine kasnije razvile. Najstariji hrvatski glagoljički spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no ugla glagoljica specifični je hrvatski oblik glagoljice.
Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12 st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj).
Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagolskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje znanstvenike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagolskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.
Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne podatke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije kralj Zvonimir. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz toga se može zaključiti da datira iz 1100 godine. Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlače veliki broj posjetitelja.
Male kopije ploče mogu se kupiti u trgovinama kao suvenir.
ŠPILJA BISERKULJA
Posjetite špilju “Biserujku“. Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina ili iznad Slivanjske uvale više od stotinu godina, kada je njezina unutrašnjost (s tadašnjim ulazom u obliku jame!) skrivala i budila interes za nepoznate tajne i ljepotu svojih kalcitnih ukrasa. Od vremena priče, da je u njoj skriveno blago jednog krijumčara, pa do prvih ulazaka zainteresiranih posjetitelja, postepeno su uređivani njezini prolazi i ljudi su se sve slobodnije kretali.
Osvjetljivanjem špilje znatno je porastao interes za postojeće bogatstvo podzemne galerije brojnih stalaktita, stalagmita i kalcitnih stupova. Svojom dužinom od približno 110 m i veličinom svog podzemnog prostora unutrašnjost zaista oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika.
Temperatura u špilji je u toku čitave godine od 10 do 13o C, a povremeno procjeđivanje, kapanje sa stropova ili vlaženje u podzemlju je samo iza kišnih razdoblja. Uređenim i sigurnim stazama prolaz kroz špilju dostupan je svima-od djece do starijih osoba.
Kontakt:
Šiloturist –Turistički obrt
Na Vodici 2
51515 ŠILO
Tel/fax: 00385 51 860 171
Gsm: 00385 98 211 630
Gsm: 00385 98 326 203
e-mail: siloturist@ri.t-com.hr
www.siloturist.com
VRBNIK-VINARIJE-ŽLAHTINA
Vrbnička žlahtina kvalitetno je suho bijelo vino koje se proizvodi od autohtone sorte, žlahtina bijela.
Ova sorta je specifična po tome što uspijeva jedino u krčkom vinogorju, odnosno Vrbničkom polju. U Vrbniku je uz zadrugu nekoliko proizvođača vina. Vrbnik i Žlahtina danas su sinonim jer ona jedino tamo i uspijeva.
Ta sorta stigla je na otok Krk 80-tih godina 19.stoljeća, a u Vrbničko polje tek između dva svjetska rata. Ime vina žlahtina potječe od općeslavenskog pridjeva žlahten, što znači plemenit.
To je vino svijetložute do slamnatožute boje, nježne arome i finog karakterističnog okusa. Svježina, kakvu mu može dati samo oštrija klima, karakteristika je sjevernog podneblja Jadrana kojemu se ova loza prilagodila, ali i sjevernih položaja vinograda na samom Krku. Naime, na sjevernim dijelovima otoka uglavnom prevladavaju bijele sorte: uz žlahtinu (Vrbnik) tu je i Malvazija istarska, Draganela, Opačevina i druge.
Od svih se žlahtina naročito ističe svojim specifičnim mladenačkim bouquetom. Sve glavne osobine sorte sačuvane su u tom vinu vrlo ljupkog i živahnog okusa koje sadrži 11 % alkohola.
Najbolje prija uz ovčji sir, sve vrste ribe i morskih specijaliteta te jela od bijelog mesa.
Sve atrakcije možete pogledati OVDJE.
izvor: www.krk.hr